Te Pae Tata | te Palani o te Ola ‘Lei o Niu Sila 2022 mo te vaitau nei (interim New Zealand Health Plan 2022) se pepa fakamatala taaua tela e fakatoka iei a te lua tausaga muamua o te gasuega a Te Whatu Ora - Health New Zealand mo te Te Aka Whai Ora - Māori Heath Authority kae koi fakamafuli ne matou a te tausiga o te ola ‘lei i loto i Aotearoa Niu Sila.

Te Pae Tata e fakaasi iei te ata o sitepu muamua o mea ka fai ne matou i se auala e kese o atiake a fakavae o te fakanofonofoga o te ola ‘lei kaufakatasi tela e mafai o tausigina tena fakateletelega kae e lava tupe mo fakatele, kae e ‘lei atu tena tautua mo tino pela foki mo komiuniti o Aotearoa.

I loto i te sua lua tausaga a matou ka fakasaga ki feitu konei mai lalo:

  • Pae ora – Te ola ‘lei e tai ‘lei atu pela foki te olaga ‘lei i loto i ‘tou komiuniti
  • Kahu Taurima – Taimi faitama ke oko ki te fanau pela foki mo tausaga koi foliki
  • Mate pukupuku – Tino e ola fakatasi mo te kenisa
  • Māuiuitanga taumaha – Tino e ola mo tulaga o masaki ave leva
  • Oranga hinengaro – Tino e ola mo mafatiaga o te mafaufau, masaki pela foki mo te tumau o fakaoga mea e se ‘lei kia latou

Fakalei o ikuga ki masaki tau te ola ‘lei – Fakataunu te fakaleiga o te pae ora ki tino Māori, tino Pasifika pela foki mo Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa a foitino.

 

Pae ora | Te ola ‘lei e tai ‘lei atu pela foki te olaga ‘lei i loto i ‘tou komiuniti

A tino ka ola i se olaga e ‘lei atu manafai e fakatau ifo ia latou se vaega o se komiuniti e fakaaofia, e mafai o maua ne latou ne fale e saogalemu kae e ‘lei olotou tulaga, kae e gasuesue kae ‘lei te niutilisini o olotou meakai pela foki te ‘lei o te lago ki pokotiaga o olotou lagona.

Te faka‘leiga o te olaga ‘lei o te komiuniti ka aofia iei ko iwi, hapū, komiuniti, pulega i loto i te fakai, fesoasoani o te ola ‘lei mo fesoasoani ki te tausiga o te olaga, fakatasi mo nisi fesoasoani pela foki fakapotopotoga.

A ‘tou gasuega i te COVID-19 e fakaasi iei me i komiuniti e isi ia latou te malosi mo te mafai o faka‘lei atu te ola ‘lei kae fakatomua tena gasuega ke puipui iei mai masaki.

I loto i te sua lua tausaga ka atiake tatou i luga o taumafaiga konei ne manuia, toe fakasoko te fakaoga o te faifaiga ki te puipui kae gasue vave o fesoasoani ki te olaga ‘lei.

 

Tapula

  • Te fakanofonofoga o te ola ‘lei ka gasue ki manakoga, malosiga pela foki mo fakamoemoega o tino mo kaaiga ke fakalei atu a mea e maua tau te ola ‘lei mo tino katoa.
  • Tino fakatasi mo kaaiga ka lagolagogina ke pule loa ne latou olotou olaga ‘lei, kae ke nofo ‘lei kae fesokotaki ki olotou komiuniti.
  • Fesoasoani muamua ki te tausiga o te ola ‘lei ka faigofie te maua, ka se togi ‘mafa, kae ka fanofano tonu ki komiuniti katoa.
  • A komiuniti i fakai ka malosi atu olotou leo i loto i fesoasoani tau te ola ‘lei e auala i iwi kaufakatasi pela foki mo kaufakatasi i koga e nofo iei.

Kahu Taurima | Taimi faitama ke oko ki te fanau pela foki mo tausaga koi foliki

A te 2,000 o aso muamua o te olaga o te tamaliki e fakatoka iei te fakavae mo tena olaga katoa mai mua.

Se taimi tafasili i te taaua tela e lasi tena aia ki te olaga katoa tau te ola ‘lei mo te olaga ‘lei.

I loto i te sua lua tausaga, te Kahu Taurima polokalame o galuega ka fai ana gasuega ki mua o fakalei a galuega fesoasoani kae lagolago ki pepe, tamaliki foliki pela foki mo olotou kaaiga.

 

Tapula

  • Galuega fesoasoani i taimi faitama pela foki mo tausaga muamua o tamaliki, ki te 2,000 aso mai te taimi ne fakamafua iei ke oko ki te lima tausaga te matua, ka fakaaofia, fakakatoatoa kae fanofano tonu ki tuu a kaaiga katoa.
  • Galuega fesoasoani i taimi o te faitama pela foki tausaga muamua kola ko Te Ao Māori, whānau-fakapitoa kae Pacific fanau-fakapitoa ka uke atu e avanoa.
  • Ka faigofie atu te mafai o maua ne tino a auala o tausiga e fakapogai ki te ola ‘lei o te mafaufau o latou e faitama e pela foki mo auala o te tausiga te olaga ‘lei, e aofia iei ko te maua o galuega fesoasoani i taimi o fanoanoaga ona ko te mate pela foki mo galuega fesoasoani a tino galue fakapitoa mo te ola ‘lei o te mafaufau.
  • Fesoasoani saukatoa mo wāhine hapū tausiga i taimi faitama mo taimi fanau iei, e aofia iei ko te salaaga o auala e maua iei fesoasoani e leva te taimi pela foki mo fesoasoani puipui, ka maua katoa.

Mate pukupuku | Tino e maua ne te kenisa

I tausaga katoa e nofo ki te 23,000 tino e maua atu e pokotia ne te kenisa kae e 10,000 e mate mai te masaki.

E isi ne avanoaga mo tatou ke fakalei atu te puipuiga pela foki te aofai e ola mai te masaki, maise loa mo tino Māori pena foki mo tino Pasifika.

Tino e masaki ki te kenisa mo olotou kaaiga e manako ki galuega fesoasoani kola e olo tonu, e katoatoa, kae e maluga te ‘lei.

I loto i te sua lua tausaga, a matou ka fakasaga ki te fakaokoga o galuega fesoasoani kola e faka‘pau a tino, e maluga te ‘lei tausiga o masaki kenisa, mai te puipuiga ke oko ki te tausiga i taimi fakaotioti o te olaga, kola e mafai ne so se tino o maua.

 

Tapula

  • A tino taki tokotasi ka maua o fakaoga a tausiga e maluga te ‘lei i feitu tau kenisa, faitalia me e tefea te koga e nofo iei.
  • E aofia iei ko galuega fesoasoani ki te puipuiga mai te kenisa, auala e ‘lei atu o iloiloga pela foki mo te ‘lei atu o te mafai o maua a talavaiga e taimi tonu kae e maluga te ‘lei.
  • Te fakaokoga o te tausiga ki tulaga kesekese katoa o kenisa ka faka‘pau, mai te puipuiga ke oko ki te tausiga ke se tigaina, taimi fakaotioti o te olaga pela foki mo te fakasokoga o te olaga.
  • E uke atu a fakapotopotoga a komiuniti Māori mo Pasifika ka galue o fakalei atu a te kau atu o tino Māori mo tino Pasifika ki aasiga o kenisa o uu, kenisa o moegatama pela foki mo kenisa o gakau.
  • Avanoaga o tausiga mo tino masaki i te kenisa ka aumai loa ki te mea e mafai ke pili ki te fale, kae ke tumau loa te maluga o te ‘lei o te galuega fesoasoani e fakaoko mo tena fakatumau.

Māuiuitanga taumaha | Tino e ola mo tulaga o masaki e ave leva

E tokotasi mai te tokofaa o tino Niu Sila e ola mo pokotiaga e ave leva kola e masani o pokotia foki iei a te fia o tupulaga i te kaaiga loa tena – pela mo te sukaa, masaki o te fatu, mate feitu tasi, masaki o te maamaa pela foki mo te gugu.

Te auala tafasili i te ‘lei mo tatou ke faka‘lei a tulaga o pokotiaga konei ko te fesoasoani ki tino mo olotou kaaiga ke ola i olaga ola ‘lei ke fakafoliki ei te amoga o masaki konei.

Te Pae Tata e fakamatala mai iei a tapula mo gasuega a te polokalame i te sua lua tausaga.

 

Tapula

  • A galuega fesoasoani tau te ola ‘lei pela foki mo fakapotopotoga ka galue fakatasi mo kaaiga ke fakalei aka a te ola ‘lei mo te olaga ‘lei o tino e pokotia, ke fakafoliki iei te manakoga o nofo i loto i fakaimasaki.
  • Galuega fesoasoani a tino fai pepa i te galuega e mafai o maua kola e pau katoa i te atufenua ka fakaoga ki te sukaa, masaki o te fatu, masaki o maamaa, te mate feitu tasi mo te gugu.
  • Potukau fesoasoani fakapitoa ka galue fakatasi mo fakapotopotoga tausiga muamua pela foki tausiga a komiuniti ke fakamautinoa a tino mo kaaiga e maua a talavaiga e manakogina ne latou.

Oranga hinengaro | Tino e ola mo mafatiaga o te mafaufau, masaki pela foki mo te tumau o fakaoga mea e se ‘lei kia latou

E silia mo te 50 pasene o tino Niu Sila ka fakafeagai mo te mafatiaga o te mafaufau pela foki mo faigataaga o te fakagata o fakaogaaga o mea e se ‘lei i se taimi o olotou olaga, kola ka mafai o pokotia iei te olotou mafai o tausi a latou fakatasi mo olotou kaaiga.

E uke a mea e mafai ne tatou o fai o fesoasoani o fakalei atu te ola ‘lei o te mafaufau pela foki mo te olaga ‘lei o tino Niu Sila.

I loto i te sua lua tausaga, a tatou ka fakasoko te fakamafuliga o te fakanofonofoga o te ola ‘lei o te mafaufau tela e fano mai tua o te He Ara Oranga lipoti, e aofia iei ko te fakatelega mo te fakalauefaaga o galuega fesoasoani e maluga te ‘lei kae faka‘pau mo so se tino e ola mo te mafatiaga o te mafaufau, masaki io me ko te tumau o fakaoga a mea e se ‘lei ki te foitino.

 

Tapula

  • A galuega fesoasoani ki te ola ‘lei o te mafaufau mo te tumau o fakaoga mea e se ‘lei ki te foitino kae fakapogai mo talavou, komiuniti nuanua, tino Māori mo tino Pasifika ka fakamalosi kae fakalasi.
  • Te Ao Māori galuega fesoasoani ki te ola ‘lei o te mafaufau ka fakasaga tonu kae fakalauefa, ka ‘lei atu te mafai o maua kae ka isi foki ne filifiliga ki galuega fesoasoani ka mafai o maua.
  • Ka isi foki se kiloga ke fakalei atu a te ola ‘lei o te mafaufau o tino Pasika pela foki mo Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi kae fakamautinoa a galuega fesoasoani e ‘lei ki a latou.
  • A galuega fesoasoani mo tino e pokotia malosi ne te ola ‘lei o te mafaufau ka fakauke aka, ko te mea ke mafai latou o ola fakalei i loto i te komiuniti kae ke se ulu i loto i fakaimasaki.

Māori ola ‘lei

A matou e faite te fakanofonofoga o te ola ‘lei tela e fakaaofia Te Tiriti o Waitangi e pela me se fakavae, fai fakatasi iei a te faiga ikuga pela foki mo kope faigaluega kae fai ko te fakanofonofoga saukatoa o te ola ‘lei e io ia te tiute ke ‘pau a te Māori ola ‘lei.

Te galuega e fai ne Te Whatu Ora ki te fakaleiga o te ola ‘lei o Māori ka toe fakaasi mai ne ia te fakamoemoega me i te fakalei atuga o te ola ‘lei o Māori pela foki mo te faka‘pauga e ia tino katoa te tiute.

Te Aka Whai Ora ka fakamaonia ko ‘tou fakanofonofoga e isi sena kiloga fakapitoa malosi ki luga i Te Ao Māori.

 

Tapula

  • Fakalei atu a te fakapauga o mea e maua tau te ola ‘lei o tino Māori kae ke fakataunu te fakaleiga o te pae ora mo tino Māori.
  • Fakamautinoa a tulafono fakatautau ne fakavae i luga i molimau ne maua mo te puipuiga pela foki mo te olaga ‘lei.
  • Te malosi o te ola ‘lei mo te puipuiga o tino e ola fakatasi i se koga e tasi e taaua ki te mauaga o te faka‘pau pela foki te fakalei atuuga o te ola ‘lei saukatoa o Māori.
  • A galuega fesoasoani ka fakapitoa ki kaaiga kae ka teletele fakatasi, kae ka maua iei te saogalemu, te olo tonu mo tuu, kesekesega pela foki mo koga e fakaaofia ki loto.
  • Galuega fesoasoani i te tausiga muamua mo taimi mai mua ka faigofie te maua, ka togi maamaa, ka avanoa kae ka taugatonu mo Māori.
  • Ka fakatokouke te aofai o Māori e aumai o galue i loto i te ola ‘lei, kae e fai foki loa a ‘tou fakapotopotoga ke saogalemu kae fakamalosi te mana i loto i koga galue.

Pasifika ola ‘lei

E iloa ne matou me e uke a feitu o te fakanofonofoga o te ola ‘lei e se galue faka‘lei ki tino Pasifika, aiga, ngutuare tangata, famili, kāinga, magafaoa, kaiga, vuvale pela foki mo kaaiga (families) mo komiuniti.

I loto i te sua lua tausaga, ka kamata ne matou se polokalame galue tela ka fesoasoani ki kaaiga mo komiuniti Pasifika i loto i Niu Sila ke nofo ‘lei, kae ke fai foki ko tino Pasifika ke maua ne latou te tausiga e manakogina ne latou, i te taimi mo te koga e manakogina iei ne latou.

 

Tapula

  • Ka atiake kae fakamalosi ne matou a fakavae mo te ola ‘lei o tino Pasifika, kae ke fakamaonia ke isi ne leo Pasifika i loto i faiga ikuga i feitu katoa o te fakanofonofoga o te ola ‘lei.
  • Ka fakatuu ne matou se fakanofonofoga e malosi kae teletele ‘lei tela e fesoasoani ki fakamauga o fuainumela o te ola ‘lei o Pasifika, pela foki mo fautuaga mai tino poto i te galuega fakatasi mo komiuniti mo fakatoka iei a feitu e fakataaua o te ola ‘lei o Pasifika.
  • Te fesoasoani o fakamalosi te galuega mo Pasifika pela foki mo te atiakega o Fakapotopotoga Pasifika, a matou ka fesoasoani ki fakapotopotoga ne fakatuu ne komiuniti kae taki ne latou a feitu tau te ola ‘lei pela foki mo fesokotakiga mo komiuniti ke atili malamalama iei.
  • Matou ka fesoasoani kae atiake te foitino o tino galue Pasifika tau te ola ‘lei ke malosi.

Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi

Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi e pilipili ki te kuata o tino katoa e nofo i Aotearoa Niu Sila.

A latou ne tino o so se tausaga, atufenua pela foki mo potukau o tuu valevale, kesekese olotou iloga tagata me ko fafine, olotou soa fakatauavaga, koga e nofo iei latou, tulaga kesekese o te maumea e nofo iei pela foki mo so se kaaiga mo olotou komiuniti.

Te fakanofonofoga o te ola ‘lei e ‘tau o io ia te tiute o avatu te tausiga o te ola ‘lei ke faigofie te maua, kae fano tonu ki Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi.

 

Tapula

  • A galuega fesoasoani a te ola ‘lei ka mafai o mauagina, fakaaofia kae paugatasi ki Tangata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi.
  • Ata o tausiga e fakaaofia, auala kiei pena foki mo galuega fesoasoani ki Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi pela foki mo komiuniti kola e manako kia latou ka avanoa.
  • A matou ka fakamalosi o fakatumau galuega fakamafuli kae mafai o fuagina ki tino, kaaiga pela foki te galuega fesoasoani tau te tausiga o te ola ‘lei kola e fakatele ne komiuniti.
  • Tāngata whaikaha | Tino se katoatoa te malosi ka maua a fesoasoani o taki a sautalaga i tulaga o atiakega, palaniiga, fakatokaga pela foki mo te faiga o galuega fesoasoani a te ola ‘lei.